Start B&L O NAMA TESTIRANJE KONTAKT
... Vaša karijera naš posao ...
... radite na sebi ...
... budite zavodljiv poslodavac ...
... naučite se predstavite ...
... nemojte lako gubiti radnike ...
naslov

Psihološki testovi u selekciji

: JM - : 15.3.2020.

Kriterijumi psiholoških testova


Prva psihološka testiranja sprovedena su davne 1942. godine za zapošljavanje obaveštajaca u američkoj obaveštajnoj službi OSS (Office of Strategic Services), a ta organizacija je preteča onoga što danas znamo kao CIA. Šezdesetih i sedamdesetih godina psihološka testiranja su dobila zamah u ostalim profesionalnim testiranjima. U to vreme otprilike počinju i da se sprovode testiranja i na području Hrvatske. Kasnih sedamdesetih godina mnoge kompanije prestaju koristiti testove zbog straha od tužbi. Kompanije koje su ostale pri testiranju razvijaju kvalitetne testove vodeći sve više računa o metodologiji i pravednosti testiranja. Danas se u praksi zna da su testovi bolji prediktori učinka od intervjua, biografija, pisama preporuke ili drugih ličnih podataka radnika.

 

Svaki test mora biti standardizovan:

  • Način primene mora biti kontrolisan
  • Način bodovanja i tačni odgovori moraju biti definisani
  • Moraju biti postavljene norme za interpretaciju rezultata (baždarenost)
  • Test mora biti pouzdan: mora pojavu meriti konzistentno
  • Test mora biti valjan: mora meriti ono što želimo izmeriti
  • Test mora biti ekonomski opravdan
  • Test mora biti pošten: ne sme preferirati jednu grupu nad drugom

 

Najvažniji kriterijum svakog testa je valjanost:

  • Logika je jasna: prediktor je učinak u nekom testu (npr. test numeričkih sposobnosti), a kriterijum uspešnosti u radnom zadatku (npr. procena nadređenog radne uspešnosti knjigovođa).
  • Postoje dve metode utvrđivanja kriterijumske valjanosti:
  • Metoda prisutnih radnika (concurrent validation)
  • Metoda praćenja (predictive validation)

 

Pristranost testova i kako izbeći:

Do pristranosti dolazi kada dve različite grupe (npr. etničke, polne) ispitanika imaju različite rezultate na prediktoru, a gotovo jednake u kriterijumima. Naoko postoji relativno visoka povezanost, na nivou svih ispitanika, ali ako se pogledaju grupe zasebno, dolazi do neopravdanog odbacivanja dela radnika npr. manjinske grupe zbog njihovog rezultata u prediktoru. Takav je test pristran.