Prva psihološka testiranja sprovedena su davne 1942. godine za zapošljavanje obaveštajaca u američkoj obaveštajnoj službi OSS (Office of Strategic Services), a ta organizacija je preteča onoga što danas znamo kao CIA. Šezdesetih i sedamdesetih godina psihološka testiranja su dobila zamah u ostalim profesionalnim testiranjima. U to vreme otprilike počinju i da se sprovode testiranja i na području Hrvatske. Kasnih sedamdesetih godina mnoge kompanije prestaju koristiti testove zbog straha od tužbi. Kompanije koje su ostale pri testiranju razvijaju kvalitetne testove vodeći sve više računa o metodologiji i pravednosti testiranja. Danas se u praksi zna da su testovi bolji prediktori učinka od intervjua, biografija, pisama preporuke ili drugih ličnih podataka radnika.
Do pristranosti dolazi kada dve različite grupe (npr. etničke, polne) ispitanika imaju različite rezultate na prediktoru, a gotovo jednake u kriterijumima. Naoko postoji relativno visoka povezanost, na nivou svih ispitanika, ali ako se pogledaju grupe zasebno, dolazi do neopravdanog odbacivanja dela radnika npr. manjinske grupe zbog njihovog rezultata u prediktoru. Takav je test pristran.
Kriterijumi psiholoških testova
Kako najbolje odabrati pojedinca za posao
Šta je zapravo potrebno uzeti u obzir prilikom selekcije radnika
Upoznajmo najzastupljeniju metodu odabira kandidata
Koja pitanja možete očekivati na razgovoru za posao
Saveti i greške prilikom vođenja intervjua
Najpopularniji testovi i njihove karakteristike